Što je nama naša borba dala III

  • Početna
  • Što je nama naša borba dala III
17 avg

Treća izložba art projekta Narodnog muzeja Crne Gore “Što je nama naša borba dala” otvorena je sinoć u Crnogorskoj galeriji umjetnosti Miodrag Dado Đurić na Cetinju.

Nakon izložbe radova tzv. „starih“ majstora koja je otvorena 12. jula i koja obuhvata umjetnička djela preko 20 autora iz fundusa Narodnog muzeja Crne Gore i izložbe radova referentnih umjetnika savremene umjetničke scene po pozivu autorke projekta koja je otvorena 2. avgusta, na trećoj izložbi su prikazani radovi mlađih umjetnika koji su selektovani putem javnog konkursa Narodnog muzeja: Aleksandre Božović, Danijele Stanković Drobnjak, Đovane Maković, Edina Ćeranića, Kristine Kusovac, Marije Radusinović, Nikole Balevića, Nikole Matičića, Rose Čukić Ćorović, Sare Jolić, Stefana Bulatovića i Stefana Delića.

Projekat preispituje kako je umjetnost reagovala na teme antifašizma i NOR-a i njegovih tekovina, koliko je bila angažovana u prvim poratnim godinama i kako današnje generacije savremenih umjetnika artikulišu date teme.

Otvarajući izložbu, autorka projekta, direktorica Narodnog muzeja, istoričarka umjetnosti dr Anastazija Miranović je kazala da na tragu istorijskih narativa pripadnici mlade generacije crnogorskih likovnih umjetnika zrelo promišljaju događaje i tekovine NOR-a i revolucije, smjelo ih kontekstuirajući s ovovremenim dešavanjima i stanjem u crnogorskom društvu.

-Zabrinuti za svoju budućnost ne libe se da istu kreiraju na „zdravim“ osnovama, svjesni da smo bez nasljeđa slobodarske prošlosti izgubljeni u pluralizmima dezorjentisane svakodnevice. Posezanje za citatima istorije umjetnosti, poput Pikasovog goluba mira, ili reminiscencije na onovremene revolucionarne plakate i simbole otpora koje sučeljavamo sa raznim licima ovovremenih „fašizama“, načini su individualnih odgovora na pitanje: što je nama naša borba dala? U vremenu u kojem živimo, bez snažnog vrijednosnog uporišnog oslonca, lako je zalutati u mraku neistina. „Kulturu sjećanja“ potisnula je „kultura zaborava“, svojstvena crnogorskom društvu i prostoru Balkana – kazala je dr Anastazija Miranović.

Treća u nizu izložbi na datu temu, prema njenim riječima, zatvara ciklus projekta u pokušaju još jednog umjetničkog odgovora, podsjećanja i preispitivanja, osvješćenog otklona od zaborava istinskih vrijednosti crnogorskog društva kojem su ovi mladi ljudi izabrali da pripadaju.

Umjetnički projekat, na kojem je Narodni muzej više mjeseci radio, realizuje se povodom 80 godina od crnogorskog opštenarodnog ustanka i 70 godina od osnivanja Muzeja NOB-a.

Sve tri izložbe će biti u postavci do kraja avgusta.