Promocija fototipskog izdanja „Inventar državne imovine u Skadru i okolini iz 1915“, koje su
priredili istoričari Filip Kuzman i Vukan Ražnatović, u izdanju Narodnog muzeja Crne Gore,
održana je večeras u Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“, u okviru
obilježavanja Međunarodnog dana muzeja.
Originalni Inventar koji se čuva u Muzeju kralja Nikole sastoji se od 192 strane i 24 cjeline. Popis
imovine je urađen za 2 mjeseca u ratnim uslovima i njegova preciznost svjedoči o
profesionalnosti crnogorskog državnog aparata sa početka XX vijeka. Same činjenice
predstravljene u ovom protoklu i detaljno opisane građevine, doprinose proučavanju istorije
Skadra u pomenutom periodu.
Vukan Ražnatović je objasnio da je nakon uspostavljanja crnogorske vlasti u Skadarskoj oblasti
došlo do izrade inventara, što je još od 1903. godine bila zakonska obaveza u dijelu izrade
popisa sve pokretne i nepokretne državne imovine.
„Osim što je bila crnogorska pravna obaveza, postojali su i praktični razlozi kako bi nova oblasna
uprava znala čime raspolaže u svojoj neposrednoj okolini“, kazao je Ražnatović i naglasio da se
izradom ovog protokola uviđa težnja vlasti Kraljevine Crne Gore za integraciju teritorija nad
kojima je stekla kontrolu prilikom ratnih dejstava.
Istoričar Filip Kuzman govorio je o dobrim i lošim stranama drugog crnogorskog zauzimanja
Skadra, objasnivši da je time Crnoj Gori bio olakšan transport materijala i hrane, a držanje ove
teritorije je omogućilo da povlačenje srpske vojske bude lakše.
„Njihovi gubici bi sigurno bili veći da su morali sami da obezbjeđuju prostor od Skadra do
Medove. Na drugoj strani, sile Antante su sa neraspoloženjem gledale na crnogorsko
zauzimanje Skadra. Zato je sa vojničke tačke gledišta njegovo zauzimanje bio pun pogodak, ali
sa diplomatskog gledišta potpuni poraz Crne Gore“, naglasio je Kuzman.