Zanimljivosti

30 okt

Prvi teniski teren na Cetinju

Prvi teniski teren na Cetinju, u blizini dvorskog parka, izgrađen je 1894. godine. Te godine je i organizovan teniski turnir na kome su učestvovali oficiri Britanske mediteranske flote, koja je boravila u Bokokotorskom zalivu, članovi vladajuće porodice i predstavnici diplomatskih misija. O svemu ovome izvještava londonska revija “Arena” uz fotografiju na kojoj su knez Danilo

Opširnije
17 jun

Prva fotografija nastala u Crnoj Gori

Prva fotografija nastala u Crnoj Gori je dagerotipija sa likom djevojčice koja se čuva u Narodnom muzeju na Cetinju. Iako nije moguće sa sigurnošću odrediti tačan datum njenog nastanka, pretpostavlja se da je mogla biti snimljena u periodu od 1845. do 1855. godine.Prema sačuvanim bilješkama, poznato je da je prvi fotografski aparat u Crnu Goru

Opširnije
29 maj

Fotografi na crnogorskom dvoru

Iako u arhivskoj građi ne postoji zvanični akt o naimenovanju Masima Dosia, rimskog fotografa, za dvorskog fotografa, njegova uloga se može zaključiti iz sastavnog dijela njegovog logotipa – “Fotografo della Reale Corte del Montenegro”. Dosio je značajno doprineo dokumentovanju života na dvoru i u crnogorskom društvu, snimajući portrete članova vladajuće kuće, žitelja Cetinja, crnogorskih oficira

Opširnije
28 maj

Odnos prema zanatima u XIX vijeku

Dubok kulturni i društveni otpor prema zanatima i fizičkom radu bila je u središtu pažnje domaćih i stranih putopisaca i naučnika. Najveći dio poljskih i domaćih poslova obavljale su žene. Sva trgovina ka primorju uglavnom se na mazgama i ženskim plećima prenosila. Slikajući prilike u Crnoj Gori tridesetih godina XIX vijeka, V. S. Karadžić piše

Opširnije
28 maj

Prikazivanje Dubravke pred Knezevim  dvorom

“Prikazivanje Dubravke pred Knezevim  dvorom” je  studija za sliku “Dubravka”, prvobitno namijenjenu za prostor ”zlatne dvorane” Odjela za bogoštovlje i nastavu (danas Hrvatski institute za povijest) u Zagrebu. Na studiji/slici Bukovac je prikazao tridesetak dubrovačkih velikana iz raznih epoha, od 15. vijeka do Bukovčevog doba (Ivan Gundulić, Cvijeta Zuzorić, Ruđer Bošković, Junije Palmotić…), kako ispod portika Kneževog dvora posmatraju izvođenje Gundulićeve

Opširnije
28 maj

“Deisis” kao likovni motiv

“Deisis” kao likovni motiv u hrišćanskoj ikonografiji prvi put se pojavljuje nakon završetka vizantijske ikonografske krize. Ovaj motiv najčešće prikazuju Hrista u sredini, sa Bogorodicom i Svetim Jovanom Krstiteljem sa strane, kako mole za ljudski rod. Najstariji poznati primjerci potiču iz provincijskih vizantijskih djela iz Kapadokije (9. vijek), dok prvi primjerci iz Konstantinopolja datiraju iz

Opširnije
04 maj

Kraljica Milena

Milena Petrović Njegoš bila je ključna figura u istoriji Crne Gore. Njena posvećenost humanitarnim aktivnostima čine je izuzetnom ličnošću. Knjeginja, a kasnije kraljica Milena Petrović Njegoš, rođena Vukotić, bila je supruga Nikole I, vladara Crne Gore. Rođena je na Čevu 4. maja 1847. godine. Milena se udala za mladog knjaza Nikolu 1860. i bila je

Opširnije
23 dec

Ikona Bogorodice Filermose

U Plavoj kapeli, u posebno uređenom prostoru u Vladinom domu, nalazi se jedna je od tri najpoštovanije hrišćanske svetinje – Ikona Bogorodice Filermose. Smatra se najstarijom sačuvanom slikom Bogorodice. Legenda kaže da je prema živom modelu naslikao Jevanđelista Luka, polovinom prvog vijeka. Ona je jedna od ikona kojoj je Majka Božja “dala blagoslov i na

Opširnije
23 nov

Oktoih prvoglasnik

U bogatoj dvorskoj biblioteci Muzeja kralja Nikole nalaze se primjerci knjiga iz štamparije Crnojevića – Prva knjiga štampana među Južnim Slovenima – Oktoih prvoglasnik. Četrdeset godina nakon što je na svojoj presi u Majncu njemački štampar Johan Gutemberg štampao prvu knjigu u svijetu – Bibliju, na Cetinju, u Crnoj Gori, 4.januara 1494.godine svijet je obogatila

Opširnije
23 okt

Krstaš barjak sa Vučjeg Dola

U Istorijskom muzeju nalazi se četna zastava crnogorske vojske iz bitke na Vučjem Dolu. Bitka na Vučjem Dolu, 28. jula 1876. godine, bila je jedna od najvećih bitaka u Veljem ratu, od 1876. do 1878. godine. Sa impozantnim brojem puščanih proboja, zastava je plijenila pažnju ne samo na Cetinju, već i u Londonu, na izložbi

Opširnije
Skip to content